Foto: Getty Images 

JUČERAŠNJI je dan, može se već sada reći, bio kritičan - kako za američku istragu o ruskom uplitanju u prošlogodišnje predsjedničke izbore na kojima je pobijedio Donald Trump, tako i za mandat američkog predsjednika.  

Istraga u Bijeloj kući: Hoće li uhićenje šefa kampanje pokazati da su Trumpa na vlast doveli Rusi?

Bivši voditelj Trumpove kampanje Paul Manafort i drugi viši operativac kampanje za prikupljanje donacija, Rick  Gates, predali su se FBI-ju pod optužnicom za pranje novca, utaju poreza, neprijavljivanje da rade kao agenti za strane interese, neprijavljivanje tajnih bankovnih računa, lažne izjave istražiteljima i - zavjeru protiv SAD-a. Iako se optužba za zavjeru vjerojatno odnosi “samo” na financijsku prijevaru, prema definiciji ovog kaznenog djela u američkom zakonu moguće je i da se odnosi na “ometanje legitimne vladine aktivnosti” ili na “zloupotrebu vladinih sredstava”. 

Oprali 75 milijuna dolara iz Ukrajine

Ovo su prve, ali gotovo sigurno ne i zadnje optužnice u sklopu istrage koju predvodi posebni savjetnik ministarstva pravosuđa Robert Mueller. Kao što Trump i njegovi brojni apologeti u konzervativnim medijima i na društvenim mrežama ističu, optužnica protiv Manaforta i Gatesa odnosi se na njihove ilegalne poslovne aktivnosti prije nego što su se pridružili Trumpovoj kampanji u ožujku 2016. 

Međutim, itekako je znakovito da se optužbe odnose na navodni konzultantski rad za proruske političare u Ukrajini, uključujući bivšeg predsjednika Viktora Janukoviča kojem je pomogao da osvoji izbore 2014. Janukovič je, podsjetimo, svrgnut u antiruskoj i proeuropskoj revoluciji iste godine, nakon koje je Rusija anektirala Krim i povela invaziju na istok te zemlje, što je pak izazvalo odmazdu SAD-a i EU-a sankcijama protiv Rusije. Janukovičevu Stranku regija ukrajinske vlasti sumnjiče za korupciju i pranje milijuna dolara iznesenih iz zemlje.

U isto vrijeme, što teško da je slučajnost, Manaforta i Gatesa sumnjiči se da su oprali čak 75 milijuna dolara koje su tamo zaradili preko fiktivnih tvrtki i offshore računa. Sve to se događalo tijekom čak 10 godina, od 2006. do 2016., a FBI sada istražuje Manafortovu, ali i neke druge američke konzultantske tvrtke - uključujući i Podesta Group, tvrtku brata voditelja kampanje Hillary Clinton Johna Podeste.  

Suradnja s oligarhom bliskim Putinu

Iako se ova optužnica time ne bavi, Manafort i Gates surađivali su i s ruskih oligarhom bliskim ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, Olegom Deripaskom. A iako ih je Deripaska obojicu tužio zbog krađe 19 milijuna dolara predviđenih za investiciju s računa na Kajmanskim otocima, izgleda da ih je Trumpova kandidatura brzo ponovo povezala. Manafort je tako u e-mail prepisci koja je u međuvremenu procurila, u srpnju 2016. ponudio Deripaski “privatni brifing” vezan uz kampanju.

Međutim, Manafort je bio prisiljen dati ostavku sljedećeg mjeseca, kad su njegovi mutni poslovi s Janukovičem procurili u medije. Time je postao drugi voditelj Trumpove kampanje koji je dao ostavku u dva mjeseca  - njegov prethodnik Corey Lewandowski dao je ostavku u lipnju, iako on sam tvrdi da je Manafort de facto vodio kampanju još od travnja. U međuvremenu se saznalo i da je Manafort bio pod legalnim nadzorom FBI-ja i prije i nakon što je napustio Trumpovu kampanju. 

Kako piše CNN, pravni stručnjaci predviđaju da će FBI iskoristiti ove, naizgled nevezane optužnice, kao sredstvo pritiska na optužene kako bi im otkrili sve što znaju o mogućoj suradnji Trumpova tima s Kremljem. Na to upućuje i FBI-jev pretres Manafortova doma u srpnju te upozorenje da bi uskoro mogao biti uhapšen. 

Trumpov savjetnik lagao o dogovorima s ruskim posrednicima

No Manfort i Gates nisu glavni Trumpov razlog za brigu: treća optužnica objavljena jučer, podignuta ranije ovog mjeseca, protiv savjetnika njegove kampanje Georgea Papadopolousa još je ozbiljnija. Prema dokumentu optužnice, Papadopoulos je priznao da je lagao saveznim agentima u sklopu istrage koju vodi Mueller o “pokušaju ruske vlade da se umiješa u predsjedničke izbore 2016., uključujući o prirodi bilo kakvih veza između pojedinaca povezanih s (Trumpovom) kampanjom i ruskom vladom, te o tome je li bilo ikakve koordinacije između kampanje i ruskih pokušaja”, kako se navodi o jučer objavljenoj optužnici protiv njega. 

Papadopoulos  je, kako izvještava Guardian, lagao o svojim kontaktima s nekoliko stranih državljana koji su se predstavili kao ruski posrednici i ponudili mu “prljavštinu” o Trumpovoj izbornoj protukandidatkinji Hillary Clinton, kao i sastanak između Trumpa i Putina. Ovo je dosad najsnažniji dokaz - ili barem indicija - da su ljudi iz Trumpova stožera pokušavali surađivati s Kremljem prošle godine. Neimenovani “profesor diplomacije” kojeg je Washington Post identificirao kao Josepha Mifsuda, ponudio je Trumpovoj kampanji “tisuće e-mailova” koji pripadaju Hillary Clinton. 

Štoviše, iako je glasnogovornica Bijele kuće Sarah Huckabee Sanders pokušala umanjiti važnost Papadopoulosova priznanja, tvrdeći da njegovi kontakti “nisu imali nikakve veze s aktivnostima u kampanji”, dokument koji je objavio Muellerov tim pokazuje da je neimenovani dužnosnik kampanje pohvalio njegovu inicijativu. “Sjajan posao”, napisao je Papadopoulosu u e-mail prepisci i predložio mu da se sam nađe u inozemstvu s ruskim dužnosnicima umjesto Trumpa - što je logično ako su ljudi iz Trumpove kampanje željeli prikriti tragove dosluha s Rusijom. 

Zadužen za popravljanje rusko-američkih odnosa

Papadopoulos je bio savjetnik za vanjsku politiku u predizbornom stožeru i to, kako je objasnio, zadužen za glavni vanjskopolitički cilj kampanje: popravljanje rusko-američkih odnosa. Huckabee Sanders opisala ga je kao “volonterskog člana u savjetničkom vijeću”, ali Trump ga je u ožujku prošle godine, u intervjuu za Washington Post, opisao kao “izvrsnog tipa”. Osim toga, može ga se vidjeti i na slici “sastanka za nacionalnu sigurnost” predizbornog stožera koju je Trump objavio na svom Instagramu. 

Papadopoulos je FBI-ju lagao da je bio u kontaktu s osobama za koje je vjerovao da imaju “značajne veze s ruskim dužnosnicima” prije nego što je postao Trumpov savjetnik, da bi kasnije priznao da je do kontakta došlo nakon što se pridružio Trumpovu stožeru. On se prvo u ožujku prošle godine našao s Mifsudom, malteškim profesorom koji predaje na Londonskoj akademiji diplomacije, gdje je i sam živio u to vrijeme.  

Mifsud mu je, kaže Papadopoulos, rekao da se našao s ruskim dužnosnicima u Moskvi neposredno prije nego što mu je ponudio spomenute e-mailove, upravo u vrijeme kad su, kako se kasnije saznalo, ruski hakeri upali u servere Demokratskog nacionalnog povjerenstva i Johna Podeste. Mifsud ga je na sljedećem sastanku upoznao i s neimenovanom Ruskinjom koja mu se lažno predstavila kao Putinova nećakinja. “Pokušao je iskoristiti njene ruske veze tijekom nekoliko mjeseci kako bi osigurao sastanak između stožera i ruskih vladinih dužnosnika”, stoji u optužnici.

Papadopulos sklopio nagodbu i pristao dati informacije tužiteljstvu

Osim toga, Mifsud ga je naknadno povezao i s ruskim dužnosnikom Ivanom Timofevom iz Ruskog vijeća za međunarodne odnose koji je također predložio Trumpov susret s ruskim dužnosnicima u Moskvi prije izbora. Papadopoulos je entuzijastično prenio informacije o svojim dogovorima Trumpovu stožeru, a neki od e-mailova bili su nedvosmisleno naslovljeni: “Zahtjev Rusije za sastanak s Trumpom” i “Sastanak s ruskim vodstvom - uključujući Putina”. Iako se i sam ponudio da ode u Moskvu na sastanak s ruskim dužnosnicima, do tih sastanaka ipak nije došlo.

Statement of the Offense - Papadopoulos by The Guardian on Scribd

Ono što je najvažnije u ovom slučaju je to da je Papadopoulos sklopio nagodbu s tužiteljstvom kako bi izbjegao kaznu do pet godina zatvora koja mu je prijetila. Prema nagodbi će vjerojatno dobiti do šest mjeseci zatvora i novčanu kaznu, a zauzvrat će surađivati s tužiteljstvom i pružiti sve informacije relevantne za istragu. Drugim riječima, bit će “svjedok pokajnik”. Što bi, ako je Trump zaista bio u dosluhu s Rusijom, bile vrlo loše vijesti za američkog predsjednika. 

Stone kontaktirao s Assangeom i s hakerom Guccifer 2.0

Ali priča tu ne staje - dapače, tek počinje. Drugi savjetnik Trumpove kampanje za vanjsku politiku, Carter Page, još je od ranije pod istragom koja je utvrdila da ga je još 2013. pokušao vrbovati ruski špijun, iako Page navodno nije znao da se zaista radi o špijunu. Page je u srpnju 2016. otišao u posjet Moskvi, a sumnja se da se sastao s Putinovim suradnicima, što on negira i tvrdi da je otišao u posjet kao privatni građanin. 

Još jedan savjetnik u kampanji i Trumpov stari prijatelj Roger Stone, kako prenosi New York Times, izjavio je da je znao unaprijed da će Wikileaks objaviti hakirane e-mailove povezane s Hillary Clinton, što je kasnije objasnio tvrdeći da je “potpuno legalno” preko posrednika komunicirao s Julianom Assangeom koji se i dalje nalazi u azilu u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu. Stone je preko Twittera izravno komunicirao i s Gucciferom 2.0, hakerom koji je preuzeo odgovornost za hakiranje, a za kojeg američki obavještajci smatraju da je ustvari paravan za ruske obavještajne službe koje stoje iza hakiranja. 

Flynn nagovorio Ruse da ne odgovore na američke sankcije

Zatim, tu je Michael Flynn, Trumpov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost koji je bio prisiljen dati ostavku nakon samo 23 dana, nakon što se otkrilo da se sastao s ruskim veleposlanikom Sergejom Kislijakom - za kojeg neki analitičari sumnjaju da je ustvari vrhovni ruski špijun u SAD-u - i potom zatajio FBI-ju da je s njim razgovarao o sankcijama i izgonu dijela ruskih diplomata zbog uplitanja u izbore koje je naredio tadašnji predsjednik Barack Obama. Flynn je navodno nagovarao Kislijaka da Moskva ne odgovori na američke sankcije.

Bila to slučajnost ili ne, Putin zaista tada nije odgovorio na sankcije. Flynn nije otkrio ni isplate ruskih entiteta poput 45.000 dolara koje mu je isplatio RT za govor na gala-večeri u Moskvi (na kojoj je, sjedeći za istim stolom s Flynnom, bio i Putin), kao ni 500.000 dolara koje je dobio da predstavlja interese Turske u jesen prošle godine, dakle prije samih izbora. Flynn je dobio sudski poziv od senatskog i kongresnog povjerenstva koji također provode istrage o ovoj aferi, da preda sve relevantne dokumente.

Onda imamo Jeffa Sessionsa, američkog ministra pravosuđa i savjetnika za nacionalnu sigurnost u kampanji koji se izuzeo iz bilo kakve istrage povezane s Rusijom nakon što se otkrilo da se barem dvaput sastao s Kislijakom i to zatajio Senatu prilikom stupanja na dužnost. Trumpov odvjetnik Michael Cohen i sam se našao upleten u rusku aferu kad je u kontroverznom “Steeleovu dosjeu” iznesena optužba da se našao s ruskim predstavnikom u Pragu kako bi razgovarao o hakiranju Hillary Clinton i demokrata. Iako niječe tu optužbu, i on je dobio sudski poziv za predaju dokumenata i svjedočenje pred kongresnim povjerenstvom.  

Sater: Nagovorit ću cijeli Putinov tim da učinimo Trumpa predsjednikom

Još jedan lik iz ovog nevjerojatnog, ali stvarnog političkog trilera, Felix Sater, Trumpov poslovni suradnik i osuđeni kriminalac, kontaktirao je Putinova glasnogovornika Dimitrija Peskova, lobirajući za izgradnju Trump Towera u Moskvi. U e-mailu koji je procurio Sater je prenio Cohenu svoju inicijativu uz znakoviti komentar: “Naš dečko (Trump) može postati predsjednik SAD-a i mi to možemo ostvariti. Nagovorit ću cijeli Putinov tim da pristane na ovo, ja ću upravljati ovim procesom”. 

Trump mlađi našao se s ruskom odvjetnicom koja je ponudila pomoć protiv Hillary Clinton

Mislite da je popis gotov? Upravo suprotno - sad tek dolazimo do Trumpovih članova obitelji koje je u svom nepotističkom stilu postavio na visoke funkcije, kako u kampanji, tako i u Bijeloj kući. Donald Trump Jr., njegov najstariji sin, Jared Kushner, njegov zet (suprug Ivanke Trump) i trenutni viši savjetnik i spomenuti Manafort sastali su se u lipnju 2016. u Trump Toweru s ruskom odvjetnicom Natalijom Veselnickajom, nakon što im je preko posrednika u e-mailu prepisci ponudila “dokumente inkriminirajuće za Hillary Clinton” koji “dolaze s najviše razine i dio su potpore Rusije i njezine vlade Trumpu”. 

Trump Jr. je rekao da su na kratkom sastanku razgovarali samo o zakonu o posvajanjima, što je vrlo sumnjiva izjava jer je Rusija zakonom zabranila posvajanja Rusa u SAD, što je odmazda na još jedan paket američkih sankcija protiv ruskih dužnosnika osumnjičenih za teška kršenja ljudskih prava, tzv. Magnitsky Act. 

Kushner s ruskim veleposlanikom razgovarao o tajnom komunikacijskom kanalu

Kushner se, osim ovog sastanka, i sam našao s Kislijakom i prema navodima troje svjedoka, predložio da Rusija uspostavi posebni tajni komunikacijski kanal između Trumpova tima i Kremlja kojim bi se izbjegao nadzor američkih obavještajnih službi. Kushner se našao i sa Sergejem Gorkovim, bivšim špijunom i direktorom ruske državne banke koja se također nalazi pod američkim sankcijama.

A predsjednik Trump bacio je ogromnu sjenu sumnje na sebe kada je otpustio direktora FBI-ja Jamesa Comeyja, nakon što je, prema Comeyjevu kasnijem svjedočenju pred senatskim povjerenstvom, opetovano od njega tražio da prekine istragu protiv Flynna. Trump se potom na sastanku s Kislijakom i ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom navodno pohvalio da je otpustio “luđaka” Comeyja jer ga je stavio pod veliki pritisak zbog istrage o Rusiji te da je sada “sve u redu”. A tu su i Trumpovi prilično nervozni ispadi na Twitteru, s ogorčenim tvrdnjama da “nema dosluha (s Rusima)” i da je sve skupa “lov na vještice”.  

Zašto je Trump nervozan ako ništa ne krije?

Zašto je Trump tako uznemiren ako ništa ne krije? I na što je to mislio kad je Rusima rekao da je “sad sve u redu”? Zasad još uvijek možemo samo nagađati. Moguća su dva scenarija: ili su sve navedene sumnjive veze i kontakti Trumpovih ljudi s Rusima, kao i navedene optužnice FBI-ja, puki splet slučajnosti, njihova “soliranja” i mutnih poslova s kojima Trump nije imao nikakve veze, ili je američki predsjednik, kao što cijeli ovaj niz indicija upućuje, znao i odobrio suradnju s Rusima kako bi uz njihovu pomoć pobijedio na izborima.

U tom slučaju radi se o vjerojatno najvećoj aferi u povijesti američke politike koja bi mogla rezultirati Trumpovim opozivom, a možda i kaznenim progonom. No što god bila istina, izgledno je da ćemo je uskoro saznati. Muellerov istraživački tim otišao je predaleko i otkrio previše toga da bi se cijela afera sada zataškala, kao što bi Trump i njegovi pobornici htjeli.